Ekološkom selu u pohode

Lijep dan,subota,8.april.Ekološka sekcija o.š.''Drago Milović''odlučila da ovaj dan posveti  selu Gornja Lastva,koje ima pretenzije da bude ekološko,posebno uređeno mjesto.Tridesetak učenika,sa nastavnicama Anom Katurić-Kasalicom,Radom Radonjić i pom.direktora Tomom Goranovićem,planirali su da pomognu u obnovi toga sela,i izveli su akciju-posađene su odgovarajuće sadnice,biljke koje odgovaraju podneblju i ambijentu.Nas tri ''novinarke'' smo bile sa njima,aktivno učestvovale i  otuda  ova  priča.
Do gore nam je trebalo oko sat vremena,ali smo prolazili kroz pravi pješački raj,pa nam nije bilo dosadno.Kada smo stigli,ispred obnovljenog Doma kulture,dočekala nas je gospođa,Marija Nikolić(aktivistkinja Kulturno prosvjetnog društva''Napredak'') i u ulozi turističkog vodiča,približila nam čari ovog mjesta.Izgleda da ove čari mnogi ne cijene.Naravno,ova činjenica  u potpunosti zaobilazi parišku arihitektonsku akademiju.Naime,mladi arhitekti iz Pariza,u društvu princa Nikole Petrovića,već 5 godina ovdje dolaze.Uživaju u netaknutoj prirodi ovoga sela i smišljaju ideje za njegovu rekonstrukciju.Zavirili smo i u veliku kamenu kuću u kjoj oni ljeti borave,i zatekli mnoštvo maštovitih ideja,precizno iscrtanih na velikim papirima.Zatim smo,svi zajedno otišli do crkvice koja se nalazi u centru sela koje je nakad imalo podosta stanovnika.Vidjeli smo i pravi starinski mlin za cijeđenje maslina!Ostao je taj jedan,a bilo ih je čak pet!
Poslije kraće šetnje i obilaska sela,odlučili smo da se svi prihvatimo posla.Stvarno su svi dali svoj doprinos-čistio se teren od korova,kopale rume i sadio ruzmarin,pa lavanda.Možda je bilo malo naporno,ali smo srećni što smo učestvovali u nečemu lijepom,što smo se bar nakratko okrenuli prirodi.A i druženje je bilo lijepo.Po završenom poslu slijedilo je osvježenje,sokovi,sendviči,te ćaskanje sa jednim interesantnim povremenim stanovnikom sela.
Sve u svemu,lijepo proveden dan,jedan veliki gest ekološke sekcije koja je opravdala ime koje nosi.Postali smo mladi ekolozi!

Nina,Suzana  i Kristina

 

 

I N T E R V J U

U dogovoru sa direktorom škole organizovali smo kratak susret sa predsjednicom Savjeta roditelja (Karolinom Vučinović), koji je iskorišćen za intervju.Šta smo sve saznali,slijedi  u narednom tekstu.

novinarke:Hoćete li nam,za početak,u najkraćem objasniti šta je to Savjet roditelja?
K.Vučinović:Savjet roditelja je zakonski organ koji omogućava najbolju saradnju škole  i roditelja učenika u cilju boljeg rada.
novinarke:Koja su najvažnije funkcije Savjeta roditelja?
K.Vučinović:Funkcije savjeta roditelja se ogledaju u tome da biramo predsjednika Savjeta roditelja svake dvije godine.Time utičemo na rad i odluke školskog odreda.Dajemo mišljenje o izboru direktora. U januaru 2005. smo dali jednoglasnu podršku za izbor sadašnjeg direktora gospodina Latkovića!Dajemo mišljenje i razmatramo prigovore roditelja u vezi prava učenika,obrazovno- vaspitnim radom u školi.Na posljednjoj  sjednici smo izveli niz predloga za poboljšanje uslova rada škole.Takodje pokrećemo razne aktivnosti u saradnji sa lokalnom zajednicom!
novinarke: Kakva je vaša uloga ,uloga predsjednice Savjeta roditelja? 
K.Vucinović:Moja uloga nije nimalo laka!Pokušavam da kao roditelj pomognrm i uskladim zahtjeve roditelja iz 55 odjeljenja skole,sa rukovodstvom škole i nastavnicim,da pokrenem niz akcija.Posljednja je bila akcija za uvodjenje samodoprinosa za poboljšanje sistema grijanja.roditelji su se složili da se nastavi sa samodoprinosom i time pomogne prilagodjavanju novog sistema obrazovanja i obnovi škole.
novinarke:Da li roditelji podržavaju ovaj savjet?
K.Vučinović: Mislim da bi svi roditelji trebali mnogo više da se ukljuce u školske aktivnosti!Ne samo kroz samodoprinos da pomognu školi,već i kroz neke njihove ideje koje mogu da se ostvare!Imamo divnu školu, divan kadar,divne učenike...Zbog toga smatram da sve treba angažovati,zbog uspostavljanosti jednog cilja ,da djeci bude ljepše!Smatram da se trebamo ugledati na strane zemlje u kojima savjet roditelj ima dugu tradiciju!U suštini odaziv je dobar,sobzirom da smo tek na početku!
novinarke: Kada je Savjet roditelja počeo sa radom?
K.Vučinović:Savjet roditelja počeo je sa radom prije dvije godine(tada ga  je zakon odobrio).Svake druge godine se mijenja predsjednik!Sada sam to ja,majka dvoje djece.Sin mi je četvrti razred ove škole,a ćerka je tek potencijal za neku novu generaciju!
novinarke:Kakvi su vam planovi za budućnost?
K.Vučinović:Za sada u bližoj budućnosti nam je,prvenstveno,uključivanje i upoznavanje roditelja sa novim sistemom  rada.Takodje, želimo da pružimo pomoć pri realizaciji ekskurzija,priredbi...
novinarke:Šta imate da poručite čitaocima?
K.Vučinović:Želim da uputim svim učenicima i roditeljima da ako imaju neki problem,a ustručavaju se da se obrate upravi škole,obrate se Savjetu roditelja!

 

 

O DOMARU

Novinarska znatiželja nas vodi kroz školu i oko škole.Sve vidimo i svuda stižemo.Stigle smo i do tehničkog osoblja.Naš domar,čika Milo Lazović,porazgovarao je sa nama o školi i odnosu učenika prema njoj.Po njegovo mišljenju taj odnos je pomalo''razarajući''.
Polomljeni prekidači,utičnice,vrata,stakla,otisci patika na zidovima škole opravdavaju njegovo mišljenje.Iako se naš domar svakodnevno i ''cjelodnevno'' trudi da školu održi u dobrom stanju,povremena ''nedjela'' učenika mu to ne omogućavaju.Čika Milo kaže:-''Mislim da se djeca ponašaju po uzoru na junake iz crtanih filmova,u kojima (crtani)likovi obično ruše sve oko sebe''.Da bi se postojeće stanje popravilo,smatra da bi trebalo da se uvedu oštrije mjere prema učenicima.Kad  su u pitanju školska kupatila ,koja su inače u  prilično lošem stanju,domar kaže : ''Trudimo se da kupatila održimo funkcionalnim,ali dok se ponašanje učenika ne promijeni,teško da će biti poboljšanja''.Mi se slažemo,jer smo svjedoci nekulturnog ponašanja,da ne kažemo primitivizma,u korišćenju mokrih čvorova u školi.
Kratko smo porazgovarali i o grijanju.Dobili smo informaciju da je u hladnim zimskim danima školu teško zagrijati zbog zastarjelog sistema grijanja..Škola nema finansijskih sredstava,ali rekonstrukcija sistema je neophodna.
Apelujemo na učenike o.š.''Drago Milović'' da razmisle o svom ponašanju i odnosu prema školi i prema školskoj imovini.

n o v i n a r k e

 

 

B I B L I O T E K A

Školska biblioteka sa čitaonicom zauzima dobar dio jednog krila zgrade u prizemlju.Veća prostorija,veličine učionice, okružena policama sa knjigama,služi kao čitaonica,dok je manja prostorija magacin-ostava za knjige.
O tome koliko često učenici posjećuju školsku biblioteku,da li se mogu naći sve potrebne lektire i td. porazgovarali smo sa bibliotekarkom,Radom Batutom.
Mnoštvo učenika koristi biblioteku,gdje se može naći sva potrebna lektira,ali ne i u dovoljnom broju primjeraka.Kako naša škola nema baš mogućnosti za obogaćivanje bibliotečkog fonda novim knjigama,zbog toga se savake godine,u oktobru,organizuje akcija ''Pokloni knjigu biblioteci''.Uz doprinos uspješno izvedenih akcija,i zahvaljujući nekim donacijama(dnevne novine ''Vijesti'',''IRD''),biblioteka sada sadrži oko 13 000 naslova.
U biblioteci se mogu naći:lektire za osnovnu i srednju školu,stručne knjige,enciklopedije,rečnici,časopisi(među njima i ''Juma''-na njemačkom jeziku).
Čitaonica je često posjećena od strane učenika koji tu pišu razne referate iz svih predmeta,koristeći određene knjige iz različitih oblasti.Nastavnici takođe koriste čitaonicu i uglavnom stručnu literaturu za pripremanje i organizaciju nastave.
Da bi biblioteka pružila svim učenicima svoje usluge,neophodno je potrebno povećati knjižni fond.
Pored svoje primarne svrhe,ovaj prostor se koristi i za  obilježavanje raznih jubileja,održavanje književnih večeri,susreta,priredbi i promocija.
I za kraj,apel učenicima da i dalje poklanjaju knjige i udžbenike biblioteci,kako bi ih njihovi drugari mogli koriostiti,jer KNjIGA JE NAJVEĆI PRIJATELj.

 

n o v i n a r k e

 

 

 KANTINA

Naša novinarska sekcija okuplja nekoliko vrijednih učenika(uglavnom učenica!) i u saradnji sa nastavnicama koje vode i organizuju rad sekcije planirano je nekoliko reporeterskih zadataka.Jedan od njih je priča o školskoj kantini.Ali da se zna: ideja je naša,nas novinarki(koje potpisujemo ove redove).
U ovom prostoru je u zadnjih nekoliko godina povremeno radila kantina,tačnije,učenici su mogli kupiti proizvode-peciva koja su pravljena u obližnjoj pekari.Sada je ovo kutak u kome se učenici okupljaju preko velikog odmora.I  mi smo stigle,u školsku kantinu,da malo ''radimo''.Dočekali su nas veseli domaćini:Dubravka,Ljiljana i Dragan.Sa njima smo popričale o stanju kantine.Kažu da ih je podstaklo da otvore kantinu,između ostalog, i činjenica da su učenici prelazili ulicu da bi kupili užinu u samoposluzi i time bili izloženi opasnosti.Sada je taj problem riješen.Svakog dana marljivi domaćini pripremaju svježe proizvode i ništa se ne ostavlja ''za sjutra''.Ponuda je bogata:pice,hamburgeri,sendviči,kroasani,lisnate paštetice.A tek kolači: krempite,mađarska pita-''mađarica'',lenja pita,štrudle,krofne...Kako nam još rekoše u planu je i saradnja sa ''Imlekom'',ugovor po kome  bi se kantina snadbijevala i mliječnim prooizvodima.Postoji mogućnost da se od naredne školske godine obezbijede bonovi,kojima bi učenici bili pretplaćeni na redovnu užinu u školskoj kantini.
Pored osnovaca,kantinu posjećuju i učenici srednje škole,a svakako i nastavnici.Što se tiče ponašanja učenika,naši domaćini kažu da je na zadovoljavajućem nivou.Poneku štetu naprave uglavnom učenici nižih razreda(dječja posla!?).
Za kraj:

  • (iznenađenje): od marta u kantini sladoled na točenje
  • zanimljivost:u toku jednog dana ''prođe'' oko 270 pica!

Nina                         Kristina                          Suzana

 

 

ŽUTO, PLAVO I CRVENO

 

Od ove školske godine,2005/2006,u našoj školi uvedeno je devetogodišnje obrazovanje učenika.
Po novom nastavnom programu djeca kreću u školu sa šest godina i do trećeg razreda se opisno ocjenjuju.Mališani,prvaci šestogodišnjaci,tokom nastave borave u ''vrhunski'' opremeljenim učionicama(ima ih za sada tri-crvena,žuta i plava).Uz prisustvo učiteljice i vaspitačice oni obavljaj rane zanimljive aktivnosti,igraju se i kroz igru uče.
Jednom prilikom smo se nas tri ''ušunjale'' i malo razgledale taj prostor.Bile smo zadivljene savkim detaljem.Učionice su šarene,vedrih boja,ispunjene dječjim radovima,crtežima.Neobično raspoređeni stolovi i stolice čine da se djeca unutra vjerovatno osjećaju opušteno.
Gledajući sve to,na trenutak smo poželjele da se opet nađemo u prvom razredu...

 

radoznale  n o v i n a r k e

 

ekološka

DAN PLANETE ZEMLJE

 

Dan planete zemlje prvi  je obilježen 22. aprila 1970. godine,kada su organizovani prvi protesti širom svijeta za zaštitu životne sredine.
Dvadeset godina kasnije u takvim protestima učestvovalo je više od  dvjesto miliona ljudi širom svijeta.Danas se trideset  šesti put oglašavaju zvona mira u ujedinjenim nacijama kojima se pozivaju stanovnici stanovnici svijeta da učine nešto za dobrobit života na zemlji.
Zato i mi kao ekološka sekcija i uz pomoć dobrih ljudi treba da se uključimo i  spriječimo uništavanje prirode,zagadjivanje vazduha,vode i zemljišta,jer narušena prirodna ravnoteža dovodi u pitanje opstanak živih bića i samog čovjeka.
Zato opredeljujući se i boreći za dostojanstvo čoveka,borimo se i za dostojanstvo prirode.

PORUKE:

-Čist vazduh dug život.
-Što očistiš danas održavaj i sjutra.
-Milsli danas za bolje sjutra.
-Zemlja je naša mati,što snadje zemlju,snaći će i njenu djecu.


RADA RADONJIĆ, nast.